Kada se radi o detoksu i uklanjanju kisjelina iz limfnog sistema, zeleniš usporava ovaj proces. Konkretno, ukoliko postoji velika zakiseljenost organizmu i neki hronični zdravstveni problem, bolje je da se suzdržite od zeleniša ako se želi pospješiti rad bubrega i podstaknete filtraciju.
Ne predlažem da bilo ko odjednom pređe sa klasične zapadnjačke ishrane (zasnovane na mesu, mliječnim proizvodima, procesuiranoj hrani, žitaricama, prženoj hrani, i sličnom) na ishranu isključivo voćem. Da bi se dalo vremena tijelu da se adaptira, bolje je postepeno uvoditi promjene i usvajati nove navike. Čovjek bi trebalo da jede voće, jer su ljudska anatomija i fizionomija kao kod drugih frugivora (doslovno - voćejed), a ne kao kod biljojeda. Čovjekov želudac nije izdijeljen na nekoliko djelova i mi nemamo zube za preživanje kao biljojedi.
Dakle, pošto ljudska anatomija i fizionomija nisu stvoreni za zeleniš, to znači da zeleniš nije neophodan. Ljekovite biljke se smatraju povrćem, ali je to zapravo povrće koje pomaže pri detoksifikaciji organizma i pokretanju limfe. Detoksifikacija i čišćenje organizma su od vitalne važnosti, a ljekovite biljke pomažu u tome. Zeleniš je ipak potreban radi ravnoteže, ali ne i radi detoksa. Korišćenje mekog lisnatog zeleniša je poželjno, jer je ishrana ovakvim zelenišem alkalna (bazna), ima anti-parazitna svojstva i ne uzrokuje sluz, a samim tim ne stvara ni zdravstvene probleme. Međutim, zeleniš u ishrani nije neophodan.
Kada se radi o detoksu i uklanjanju kisjelina iz limfnog sistema, zeleniš usporava ovaj proces. Konkretno, ukoliko postoji velika zakiseljenost organizmu i neki hronični zdravstveni problem, bolje je da se suzdržite od zeleniša ako se želi pospješiti rad bubrega i podstaknete filtraciju.
Ne predlažem da bilo ko odjednom pređe sa klasične zapadnjačke ishrane (zasnovane na mesu, mliječnim proizvodima, procesuiranoj hrani, žitaricama, prženoj hrani, i sličnom) na ishranu isključivo voćem. Da bi se dalo vremena tijelu da se adaptira, bolje je postepeno uvoditi promjene i usvajati nove navike. Čovjek bi trebalo da jede voće, jer su ljudska anatomija i fizionomija kao kod drugih frugivora (doslovno - voćejed), a ne kao kod biljojeda. Čovjekov želudac nije izdijeljen na nekoliko djelova i mi nemamo zube za preživanje kao biljojedi.
Dakle, pošto ljudska anatomija i fizionomija nisu stvoreni za zeleniš, to znači da zeleniš nije neophodan. Ljekovite biljke se smatraju povrćem, ali je to zapravo povrće koje pomaže pri detoksifikaciji organizma i pokretanju limfe. Detoksifikacija i čišćenje organizma su od vitalne važnosti, a ljekovite biljke pomažu u tome. Zeleniš je ipak potreban radi ravnoteže, ali ne i radi detoksa. Korišćenje mekog lisnatog zeleniša je poželjno, jer je ishrana ovakvim zelenišem alkalna (bazna), ima anti-parazitna svojstva i ne uzrokuje sluz, a samim tim ne stvara ni zdravstvene probleme. Međutim, zeleniš u ishrani nije neophodan.