Krajnji cilj ovog jeste zamjeniti svu nezdravu zdravom hranom. Kuvanu hranu biljnog porijekla, naravno, možemo jesti kada imamo potrebu, ali najvažnije je prestati/i/ili svesti na minimum namirnice životinjskog porijekla. Mnogi proizvođači sada nude veganske alternative gotovo svih proizvoda na koje smo navikli. Od mesnih alternativa, preko mliječnih do zamjene za jaja i postoji veliki izbor u gotovo svim prodavnicama. Ovi proizvodi su napravljeni uglavnom od soje, pečuraka, žitarica, pasulja i sličnog, dakle, biljnog su porijekla.
Veliki broj veganskih recepata može se naći u mojim knjigama sa receptima - www.jovanamrvina.com/shop. Sama sam izdala knjige sa receptima koje možete pronaći u mom shop-u koje sadrže veliki broj zaista preukusnih veganskih jela.
Prije nego dođete u situaciju da branite svoju odluku o promjeni ishrane, savjetujem knjigu Dr. Gart Dejvisa, pod nazivom “Proteinoholičar” (Proteinaholic, Dr. Garth Davis). Unoseći velike količine voća, tijelo dobija sve što mu je potrebno – aminokisjeline biljnog porekla.
Na vrhu liste alergena i nezdrave hrane su mliječni proizvodi. To nisu namirnice namjenjene za ljudsku ishranu. Postoji puno alternativnih proizvoda na biljnoj osnovi, mlijeko od soje, riže, ovseno, mlijeko od badema i drugih orašastih plodova, jogurt i sirevi od soje ili kokosa i drugi. Mlijeko i sireve od indijskog oraha su laki za napraviti, a odlični za pravljenje umaka, soseva za špagete, preliva za salatu i drugog.
Pri eliminaciji namirnica koje stvaraju sluz u tijelu, postavlja se odmah pitanje - šta sa kalcijumom? Obilje kalcijuma biljnog porijekla može se dobiti unosom odgovarajuće količine voća i povrća. Doktor Majkl Gregor ističe da je ljudima koji se hrane veganski potrebno manje kalcijuma nego ljudima koji jedu meso, i da treba ciljati na dnevni unos od otprilike 600 mg biljne alternative, koju tijelo daleko efikasnije koristi.
Industrija jaja je, takođe, poprilično zastrašujuća. Kokoška prirodno izlegne svega 12 do 17 jaja godišnje. U današnje vrijeme, kokoške se gaje tako da proizvedu preko 300 jaja na godišnjem nivou. Jaja nisu ni zdrava, a ni bezbjedna za korišćenje. Od malena su nas učili da je to savršen obrok i odličan izvor proteina. Međutim, jaja sadrže više holesterola nego bilo koji drugi proizvod koji se koristi u ishrani.
Pitanje meda je takođe škakljivo, i velike polemike se vode na ovu temu. Ja sam izabrala da se riješim pčelinjeg meda. Smatram da je taj med namijenjen pčelama, a ne nama. Umjesto meda, možete koristiti urme i vodu i napraviti slatki sirup, ili pak kupiti sirup od kokosa ili agave.
Zaključak jeste da je apsolutno moguće hraniti se zdravo na biljnoj osnovi, imati sve hranljive sastojke koji su organizmu potrebni i uz to uživati u raznovrsnoj ukusnoj hrani.
Krajnji cilj ovog jeste zamjeniti svu nezdravu zdravom hranom. Kuvanu hranu biljnog porijekla, naravno, možemo jesti kada imamo potrebu, ali najvažnije je prestati/i/ili svesti na minimum namirnice životinjskog porijekla. Mnogi proizvođači sada nude veganske alternative gotovo svih proizvoda na koje smo navikli. Od mesnih alternativa, preko mliječnih do zamjene za jaja i postoji veliki izbor u gotovo svim prodavnicama. Ovi proizvodi su napravljeni uglavnom od soje, pečuraka, žitarica, pasulja i sličnog, dakle, biljnog su porijekla.
Veliki broj veganskih recepata može se naći u mojim knjigama sa receptima - www.jovanamrvina.com/shop. Sama sam izdala knjige sa receptima koje možete pronaći u mom shop-u koje sadrže veliki broj zaista preukusnih veganskih jela.
Prije nego dođete u situaciju da branite svoju odluku o promjeni ishrane, savjetujem knjigu Dr. Gart Dejvisa, pod nazivom “Proteinoholičar” (Proteinaholic, Dr. Garth Davis). Unoseći velike količine voća, tijelo dobija sve što mu je potrebno – aminokisjeline biljnog porekla.
Na vrhu liste alergena i nezdrave hrane su mliječni proizvodi. To nisu namirnice namjenjene za ljudsku ishranu. Postoji puno alternativnih proizvoda na biljnoj osnovi, mlijeko od soje, riže, ovseno, mlijeko od badema i drugih orašastih plodova, jogurt i sirevi od soje ili kokosa i drugi. Mlijeko i sireve od indijskog oraha su laki za napraviti, a odlični za pravljenje umaka, soseva za špagete, preliva za salatu i drugog.
Pri eliminaciji namirnica koje stvaraju sluz u tijelu, postavlja se odmah pitanje - šta sa kalcijumom? Obilje kalcijuma biljnog porijekla može se dobiti unosom odgovarajuće količine voća i povrća. Doktor Majkl Gregor ističe da je ljudima koji se hrane veganski potrebno manje kalcijuma nego ljudima koji jedu meso, i da treba ciljati na dnevni unos od otprilike 600 mg biljne alternative, koju tijelo daleko efikasnije koristi.
Industrija jaja je, takođe, poprilično zastrašujuća. Kokoška prirodno izlegne svega 12 do 17 jaja godišnje. U današnje vrijeme, kokoške se gaje tako da proizvedu preko 300 jaja na godišnjem nivou. Jaja nisu ni zdrava, a ni bezbjedna za korišćenje. Od malena su nas učili da je to savršen obrok i odličan izvor proteina. Međutim, jaja sadrže više holesterola nego bilo koji drugi proizvod koji se koristi u ishrani.
Pitanje meda je takođe škakljivo, i velike polemike se vode na ovu temu. Ja sam izabrala da se riješim pčelinjeg meda. Smatram da je taj med namijenjen pčelama, a ne nama. Umjesto meda, možete koristiti urme i vodu i napraviti slatki sirup, ili pak kupiti sirup od kokosa ili agave.
Zaključak jeste da je apsolutno moguće hraniti se zdravo na biljnoj osnovi, imati sve hranljive sastojke koji su organizmu potrebni i uz to uživati u raznovrsnoj ukusnoj hrani.